preskoči na sadržaj

Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci

Login

 

Zašto upisati TTŠ

 

Tko završi strukovnu školu ...

Kalendar
« Prosinac 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Korisni linkovi

Šećući hodnicima i učionicama naše škole,
ne možete ostati ravnodušni
prema maštovitim učeničkim radovima,
koji su nastali pod budnim okom
njihovih vrijednih mentorica.
Niti jedan kutak nije pust.
Svi stari ormari i stolci kod nas
dobivaju novo ruho,
reciklirano se šepureći promatračima:
"Pogledaj me kako sam sada lijep,
a netko me htio baciti :-) ! "
Ponosno vas pozivamo
da prolistate
ovu galeriju,
a zatim:
dođite i uvjerite se sami :-) .

 

Pitanja odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 11. 2015.

Ukupno: 98751
Ovaj mjesec: 1155
Ovaj tjedan: 87
Danas: 20
Forum

FORUM

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Posjet učenika Njemačkog jezika Hrvatskom muzeju turizma – istraživanje austrijsko-hrvatske povijesne, gospodarske i kulturne povezanosti
Autor: Karmen Ujčić, 16. 11. 2018.

O unjedrenosti Jadrana i Gorskog kotara u povijesno-kulturna djelovanja onodobnog mondenoga društva carske Austro-Ugarske Monarhije iz koje se sazdalo današnje društvo saznalo je troje učenika Njemačkog jezika iz 2.k razreda koji su u utorak, 30. listopada 2018. godine posjetili Hrvatski muzej turizma u Opatiji u pratnji nastavnice Njemačkog jezika. Posjet je bio namijenjen svim učenicima i učenicama Njemačkog jezika u Trgovačkoj i tekstilnoj školi.


Nakon drugog školskog sata učenici, učenica i nastavnica su se autobusom uputili u Opatiju. Na ulazu u Muzej srdačnu dobrodošlicu nam je izrazila ravnateljica Muzeja, Gabrijela Krmpotić Kos, mag. mus. prof. MAS. i počastila nas ulaznicama. Krenuli smo skupljati pojedinačne podatke, promatrajući eksponate kako bismo razvili širu sliku o povijesno-kulturnim austrijsko-hrvatskim vezama u vidu upravljanja od strane bečkoga Dvora, čiji je najveći intenzitet postojao od druge polovice 19. stoljeća do prvog desetljeća dvadesetog stoljeća. 
Ušavši u odaje Ville Angioline u njezinu prizemlju, pročitali smo tekst o povijesti statue Madona koja pozdravljala opatijske goste koji su morskim putem stizali njezinoj obali i one na šetnici. Njezina povijest potječe iz početaka razvoja turizma na Jadranu, a nastala je kao izraz pažnje austrijske obitelji Kesselstadt koja je za oluje 1891. godine u pomorskoj nesreći izgubila grofa Arthura Kesselstadta i njegovu suprugu Fries. 1950-ih godina skulptura je, nakon što je bila oštećena u oluji, zamijenjena skulpturom Djevojka s galebom. Statua Madona bila je premještana na više lokacija. Nakon njezine restauracije čuva se u Hrvatskom muzeju turizma, a njezina pozlaćena kopija nalazi se na ulazu u crkvicu sv. Jakova. 
Uspinjući se stepeništem na prvi kat, popraćeni smo isječcima tekstova i uvećanim fotografijama u kojima saznajemo o nastanku Ville Angioline koja je ljubaznošću njezina vlasnika postala mjesto koje su posjećivali predstavnici onodobnih država i visokog plemstva. Stepenicu za stepenicom otvarale su se pred nama godine iz povijesti vile i njezinog parka. Saznali smo da je prvi vlasnik vile i graditelj bio sin venecijanskog trgovca drvima i riječkog gradonačelnika Paola Scarpe i Marije Tomašić - Iginio Scarpa. Nakon smrti supruge Angioline pri porodu u njezinoj tridesetoj godini života Iginio Scarpa je u njezinu čast kupio zemljište u skoro nenaseljenoj Opatiji i izgradio luksuznu vilu 1845. godine. 1875. godine vilu je za 80 000 forinti kupio bečki plemić Victor Chorinsky, a početkom osamdesetih godina 19. stoljeća vila je za 100 000 forinti postala vlasništvo austrijskog privatnog društva Südbahngesellschaft (Društvo južnih željeznica), a 1910. otkupljena za 2500 000 kruna od strane Kurkommision (Lječilišna komisija). Iginio Scarpa pozivao je u goste političke dužnosnike i članove plemićkih obitelji koji su Europom pronijeli glas o Opatiji.
O širem kontekstu austrijskih veza s hrvatskim primorjem i Gorskim kotarom saznali smo proučavajući eksponate na katu vile. Uvećane fotografije uličnog električnog tramvaja i dio kočnice tramvaja predočili su nam romantični način kretanja Opatijom i stizanja do Opatije od željezničkog kolodvora u Matuljima u prvim desetljećima 20. stoljeća. Sav razvoj bio je omogućen ulaganjem privatne tvrtke Südbahngesellschaft (Društvo južne željeznice) u izgradnju željeznica i hotela na području nazvanom Alpe-Dunav-Jadran u namjeri prometnog, gospodarskog i kulturnog povezivanja i oživljavanja tih triju regija. Izgradivši željezničku prugu koja je povezivala Beč, Trst, Rijeku, Gorski kotar i Budimpeštu,  otvorila je nove puteve putovanja od sjevera Monarhije u naše krajeve. O tome su svjedočile izvorne fotografije gradnje željeznice, nacrti gradnje novih opatijskih hotela (Kronprinzessin Stephanie), izvorni reklamni plakat o željezničkoj izravnoj liniji između Beča i Trsta, izvorni vozni redovi željezničkih linija, zemljopisne karte Austro-Ugarske Monarhije, makete željezničke stanice u Matuljima, izvadci računa, izvorni upotrebni predmeti poput okruglih kožnih kofera, sunčanih naočala, damske putne odjeće, oslikanog salonskog servisa za kavu, restoranskog i barskog posuđa i pribora, dokumentarni film austrijske produkcije o gradnji željeznice i zakupljanja mjesta u hotelima uz željezničku prugu, dio kojega smo pogledali i pokušali razumjeti.
U prizemlju smo pogledali izložbu o životu i djelovanju najznačajnijeg bečkog slikara Gustava Klimta koji je živio u vrijeme opatijskoga procvata i pri tome zamijetili prekrasno oslikani novorestaurirani strop. Zahvalivši se na lijepom prijmu, napravili smo nekoliko fotografija u parku ispred Ville Angioline i kratko posjetili izložbu o životu austrijskog skladatelja Gustava Mahlera u umjetničkom paviljonu Juraja Šporera.
Učenici i učenica su na 120 minuta uronili u plastično prikazani svijet mjestašaca sjevernog hrvatskog primorja koje je na prijelazu stoljeća ispisivalo bajkovitu prošlost.
O zanimljivosti tog dijela zavičajne prošlosti govori podatak da su neki učenici kupili prospekte kako bi proučavali stare zemljopisne karte i fotografije.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju