Nakon drugog školskog sata učenici, učenica i nastavnica su se autobusom uputili u Opatiju. Na ulazu u Muzej srdačnu dobrodošlicu nam je izrazila ravnateljica Muzeja, Gabrijela Krmpotić Kos, mag. mus. prof. MAS. i počastila nas ulaznicama. Krenuli smo skupljati pojedinačne podatke, promatrajući eksponate kako bismo razvili širu sliku o povijesno-kulturnim austrijsko-hrvatskim vezama u vidu upravljanja od strane bečkoga Dvora, čiji je najveći intenzitet postojao od druge polovice 19. stoljeća do prvog desetljeća dvadesetog stoljeća. 
Ušavši u odaje Ville Angioline u njezinu prizemlju, pročitali smo tekst o povijesti statue Madona koja pozdravljala opatijske goste koji su morskim putem stizali njezinoj obali i one na šetnici. Njezina povijest potječe iz početaka razvoja turizma na Jadranu, a nastala je kao izraz pažnje austrijske obitelji Kesselstadt koja je za oluje 1891. godine u pomorskoj nesreći izgubila grofa Arthura Kesselstadta i njegovu suprugu Fries. 1950-ih godina skulptura je, nakon što je bila oštećena u oluji, zamijenjena skulpturom Djevojka s galebom. Statua Madona bila je premještana na više lokacija. Nakon njezine restauracije čuva se u Hrvatskom muzeju turizma, a njezina pozlaćena kopija nalazi se na ulazu u crkvicu sv. Jakova. 
Uspinjući se stepeništem na prvi kat, popraćeni smo isječcima tekstova i uvećanim fotografijama u kojima saznajemo o nastanku Ville Angioline koja je ljubaznošću njezina vlasnika postala mjesto koje su posjećivali predstavnici onodobnih država i visokog plemstva. Stepenicu za stepenicom otvarale su se pred nama godine iz povijesti vile i njezinog parka. Saznali smo da je prvi vlasnik vile i graditelj bio sin venecijanskog trgovca drvima i riječkog gradonačelnika Paola Scarpe i Marije Tomašić - Iginio Scarpa. Nakon smrti supruge Angioline pri porodu u njezinoj tridesetoj godini života Iginio Scarpa je u njezinu čast kupio zemljište u skoro nenaseljenoj Opatiji i izgradio luksuznu vilu 1845. godine. 1875. godine vilu je za 80 000 forinti kupio bečki plemić Victor Chorinsky, a početkom osamdesetih godina 19. stoljeća vila je za 100 000 forinti postala vlasništvo austrijskog privatnog društva Südbahngesellschaft (Društvo južnih željeznica), a 1910. otkupljena za 2500 000 kruna od strane Kurkommision (Lječilišna komisija). Iginio Scarpa pozivao je u goste političke dužnosnike i članove plemićkih obitelji koji su Europom pronijeli glas o Opatiji.
O širem kontekstu austrijskih veza s hrvatskim primorjem i Gorskim kotarom saznali smo proučavajući eksponate na katu vile. Uvećane fotografije uličnog električnog tramvaja i dio kočnice tramvaja predočili su nam romantični način kretanja Opatijom i stizanja do Opatije od željezničkog kolodvora u Matuljima u prvim desetljećima 20. stoljeća. Sav razvoj bio je omogućen ulaganjem privatne tvrtke Südbahngesellschaft (Društvo južne željeznice) u izgradnju željeznica i hotela na području nazvanom Alpe-Dunav-Jadran u namjeri prometnog, gospodarskog i kulturnog povezivanja i oživljavanja tih triju regija. Izgradivši željezničku prugu koja je povezivala Beč, Trst, Rijeku, Gorski kotar i Budimpeštu,  otvorila je nove puteve putovanja od sjevera Monarhije u naše krajeve. O tome su svjedočile izvorne fotografije gradnje željeznice, nacrti gradnje novih opatijskih hotela (Kronprinzessin Stephanie), izvorni reklamni plakat o željezničkoj izravnoj liniji između Beča i Trsta, izvorni vozni redovi željezničkih linija, zemljopisne karte Austro-Ugarske Monarhije, makete željezničke stanice u Matuljima, izvadci računa, izvorni upotrebni predmeti poput okruglih kožnih kofera, sunčanih naočala, damske putne odjeće, oslikanog salonskog servisa za kavu, restoranskog i barskog posuđa i pribora, dokumentarni film austrijske produkcije o gradnji željeznice i zakupljanja mjesta u hotelima uz željezničku prugu, dio kojega smo pogledali i pokušali razumjeti.
U prizemlju smo pogledali izložbu o životu i djelovanju najznačajnijeg bečkog slikara Gustava Klimta koji je živio u vrijeme opatijskoga procvata i pri tome zamijetili prekrasno oslikani novorestaurirani strop. Zahvalivši se na lijepom prijmu, napravili smo nekoliko fotografija u parku ispred Ville Angioline i kratko posjetili izložbu o životu austrijskog skladatelja Gustava Mahlera u umjetničkom paviljonu Juraja Šporera.
Učenici i učenica su na 120 minuta uronili u plastično prikazani svijet mjestašaca sjevernog hrvatskog primorja koje je na prijelazu stoljeća ispisivalo bajkovitu prošlost.
O zanimljivosti tog dijela zavičajne prošlosti govori podatak da su neki učenici kupili prospekte kako bi proučavali stare zemljopisne karte i fotografije.