Još u srednjem vijeku hrvatski je pod imenom ilirski bio jezik diplomacije u Carigradu, Rimu, Parizu. S ponosom možemo reći da je hrvatski jezik bio svjetski jezik koji se izučavao na nekoliko europskih sveučilišta. Stoljećima naši jezikoslovci nastoje ukazati kolika je važnost hrvatskoga jezika. Brojni naši pisci i pjesnici isticali su ljepotu pisanja hrvatskim jezikom. Jedan od njih je i Petar Preradović koji je pjesmom slavio ljepotu jezika jer je upravo u jeziku vidio budućnost i prosperitet svojeg naroda.
Učenici Trgovačke i tekstilne škole u Rijeci uređenjem školskog panoa obilježili su hrvatsku kulturnu manifestaciju Dani hrvatskoga jezika koja se slavi još od 1991. godine. Ova manifestacija utemeljena je kao spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Održava se svake godine od 11. do 17. ožujka i usko je povezana s Međunarodnim danom materinskog jezika koji se obilježava 21. veljače. Cilj ovih manifestacija temelji se na unapređenju i razvoju materinskog jezika, na njegovanju jezične kulturne baštine za koju s ponosom možemo reći da predstavlja hrvatsko nacionalno blago.
U uređivanju panoa sudjelovale su učenice Iva Jakšić, Laura Ban, Barbara Vidović, Leona Hadžić (2.c razred) i učenice Nea Blažević i Lucija Mladenić (2.d razred) pod mentorstvom profesorice Sandre Kovač. Učenice Nea Blažević i Lucija Mladenić (2.d razred) pod mentorstvom profesorice Sanje Jagić-Hviždalek izradile su glagoljička slova na platnu. Na taj su način učenice vrlo kreativno povezale jezične sadržaje sa stručnom praksom.
Jezik je živ organizam neprestano podložan promjenama. Brojni su se hrvatski književnici i jezikoslovci stoljećima svjesno opirali prekomjernoj upotrebi posuđenih riječi  u hrvatskome jeziku. Hrvatski jezik bio je podložan najezdi brojnih riječi iz stranih jezika, ponajviše latinskoga, talijanskoga, turskoga, mađarskoga i njemačkoga. Danas je najviše ugrožen tuđicama iz engleskoga jezika, tzv. anglizmima. Mnogi su se stariji hrvatski pisci u svojim djelima žalili na tragove prevelikog utjecaja stranih jezika na hrvatski jezik. Tako i pisac našeg prvog svjetovnog romana Planine, Petar Zoranić u veličanstvenome dijelu romana naslovljenom Perivoj od slave poznatim vapajem „Ah nepomnjo i nehaju jezika hrvatskoga“ proziva naše pisce zbog nemara prema vlastitome jeziku ističući potrebu njegovanja hrvatskog identiteta upravo jezikom.
Njegujmo svoj jezik. Smanjimo upotrebu nepotrebnih fejsovskih i instagramskih izraza i žargonizama i potrudimo se stranoj riječi pronaći dostojnu zamjenu u hrvatskome jeziku.