preskoči na sadržaj

Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci

Login
Tražilica

 

Zašto upisati TTŠ

 

Tko završi strukovnu školu ...

Kalendar
« Listopad 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Korisni linkovi

Šećući hodnicima i učionicama naše škole,
ne možete ostati ravnodušni
prema maštovitim učeničkim radovima,
koji su nastali pod budnim okom
njihovih vrijednih mentorica.
Niti jedan kutak nije pust.
Svi stari ormari i stolci kod nas
dobivaju novo ruho,
reciklirano se šepureći promatračima:
"Pogledaj me kako sam sada lijep,
a netko me htio baciti :-) ! "
Ponosno vas pozivamo
da prolistate
ovu galeriju,
a zatim:
dođite i uvjerite se sami :-) .

 

Pitanja odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Brojač posjeta
Ispis statistike od 22. 11. 2015.

Ukupno: 93641
Ovaj mjesec: 1713
Ovaj tjedan: 607
Danas: 16
Forum

FORUM

pojmovi u knjižničarstvu

Knjižnica

Ustanova koja prikuplja, sređuje, čuva i daje na korištenje (ne)knjižnu građu i pruža različite knjižnične usluge svojim korisnicima. Vrste knjižnica: nacionalne, općeznanstvene, narodne, specijalne, visokoškolske i školske knjižnice.

Školska knjižnica

Nije samostalna ustanova, kao narodna ili nacionalna knjižnica, dio je škole i svrha joj je da građom i knjižničnim uslugama osigura učenicima i profesorima (samo)obrazovanje i usavršavanje.


Knjižnična građa

je sve ono što knjižnica skuplja, sređuje i daje korisnicima na raspolaganje - knjige, časopisi, CD-i, VHS i audio zapisi, E-publikacije... Dio te građe okuplja se u posebnim zbirkama: stara građa (antikviteti), zavičajna zbirka (publikacije objavljene u zavičaju, zavičajni pisci, sve što je objavljeno o zavičaju) i sl.


Referentna zbirka

(franc. referer = navesti, citirati, upućivati) dio je knjižnične građe koji se koristi samo u prostorijama knjižnice, a sadrži enciklopedije, bibliografije, sve vrste rječnika, leksikone, vodiče, adresare, atlase, godišnjake, imenike itd.


Stručna obradba knjižnične građe

 

Da bi znali što sve knjižnica posjeduje te pronašli određenu jedinicu građe , knjižničar mora knjižničnu građu stručno i sadržajno obraditi - uvesti u knjigu inventara, klasificirati , katalogizirati... Postoje jedinstvena pravila kojih se mora pridržavati.  Klasifikacija znači razvrstavanje pojmova predmeta na skupine, vrste, tipove itd. Najrašireniji klasifikacijski sustav kod  nas je Univerzalna decimalna klasifikacija ili UDK. Prema bibliotečno-informacijskoj djelatnosti klasificirati neku knjigu znači odrediti joj mjesto  u sistemu naučnih i stručnih disciplina. Dodjelom  UDK broja,   knjizi  određujemo smještaj na polici.

UDK  klasifikacija sadrži 10 osnovnih skupina :

 0.  Općenito. Znanost i znanje. Informacija. Dokumentacija. Knjižničarstvo. Institucije

1.        Filozofija. Psihologija

2.       Religija. Teologija

3.       Društvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina. Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Obrazovanje.

4.       (Slobodna skupina, pretpostavka je da bi je mogla zauzeti  Medicina)

5.       Prirodne znanosti. Matematika. Fizika. Kemija. Biologija

6.       Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija.

7.       Umjetnost. Rekreacija. Sport. Zabava.

8.       Jezik. Lingvistika. Književnost.

9.       Geografija. Biografije. Povijest.

 

 Svaka od tih skupina ima svoje podskupine itd…


Knjižnični katalog

je popis građe rađen prema određenim pravilimima (abecednim, stručnim, predmetnim- pa tako govorimo i o vrsti kataloga). Postoje  katalozi na listićima i katalozi u elektroničkom obliku. U elektroničkom katalogu  Sveučilišne knjižnice Rijeka,  otvorimo li  bazu CROLIST, ulazimo u  bazu  koju  pretražujemo  po  kriteriju (autor, naslov, struka - ključne riječi).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 




preskoči na navigaciju